Međunarodna organizacija rada od 2003. godine obilježava 28. april kao Svjetski dan bezbjednosti i zdravlja na radu u cilju promocije prevencije bolesti i povreda na radu, a sve u svrhu bezbjednog i zdravog radnog mjesta. Obilježavanje Svjetskog dana bezbjednosti i zaštite zdravlja pri radu, ove godine, vezano je uz novu dvogodišnju kampanju 2020. – 2022. usmjerenu na suzbijanje profesionalnih mišićno-koštanih poremećaja.
Želimo da na ovaj dan posebno obratimo pažnju na naše zaposlene te njihovu zaštitu i dobro zdravlje pri obavljanju svakodnevnih radnih zadataka. Trebamo unaprijediti našu zakonsku regulativu, poslodavce navesti da bezuslovno primjenjuju zakone i pravilnike iz ove oblasti, a radnike edukovati i navesti na korišćenje zaštitnih sredstava i opreme i postupanje po uputstvima za bezbjedan i zdrav rad. Takođe, istaći potrebu da se svi učesnici radnog procesa pridržavaju propisnih mjera za svako radno mjesto prema Aktu o procjeni rizika koji je donio poslodavac.
U Republici Srpskoj, Zakon o zaštiti na radu donešen je 2008. godine, a u narednom periodu i određeni pravilnici koji definišu ovu zakonsku oblast. No i pored toga u zadnje tri godine u Republici Srpskoj poginulo je 30 radnika tokom vršenja svojih radnih zadataka. U 2019. godini desila se 91 teža povreda na radu, i to je porast u odnosu na 2018. godinu. Za lakše povrede ne postoji tačna evidencija i veliki broj ovih povreda se ne prijavljuje nadležnim organima. Takođe, ne postoji praćenje etiologije profesionalnih bolesti.
U zadnje tri godine zabilježeno je 15 smrtnih povreda na radu u građevinarstvu. Građevinarstvo je najopasnija privredna djelatnost, a znajući da tek predstoji sezona radova, potrebno je pojačati mjere zaštite na radu radnika. Dobar primjer jeste šumarstvo gdje je smanjen broj težih povreda, a i minimalan je broj povreda radnika sa smrtnim ishodom. Promovisanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo, jedino garantuje uspješno spriječavanje povreda na radu i profesionalnih bolesti.
Sad u vrijeme pandemije virusa Korona veoma su bitne mjere zaštite naročito radnika zaposlenih u zdravstvu, trgovini, policiji, medijima i svim drugim djelatnostima, koji su pod direktnim uticajem i vjerovatnoćom da se zaraze virusom. Zaštitom ovih radnike štitimo i naše stanovništvo. Takođe, trenutna situacija ograničavanja kretanja usljed prisustva virusa, nameće nove oblike rada, kao što je rad od kuće. Ovakav rad je novi izazov za zdravlje radnika. Dugotrajan rad u sjedećem položaju, nedostatak tjelesne aktivnosti, rad u izolaciji, nestajanje jasnih granica između radnog vremena i privatnog života, kao i stres, samo su neki od rizika koji mogu imati štetne posljedice na psihičko zdravlje radnika i zdravlje mišićno-koštanog sistema.
Svaka neposredna posljedica nepovoljnih uslova rada prouzrokuje i negativne posredne posljedice koje imaju ekonomski karakter. Ove posljedice pogađaju, prije svega, samog povrijeđenog ili oboljelog radnika i njegovu porodicu. Osim toga, njihov negativni uticaj odražava se i na rezultate privređivanja preduzeća, kao i na društvenu zajednicu u cijelini.
Zaštita na radu jeste ključan dio dobrog planiranja i upravljanja u okviru društveno odgovornog poslovanja, svakog preduzeća i cjelokupnog društva.
Udruženje inžinjera zaštite i zdravlja na radu
Mr Nikola Šobat
